Četiri savjeta za izgradnju finansijske stabilnosti – po uzoru na Nou Vebstera

Ne postoje sigurni putevi do bogatstva. Ali mudri životni izbori sigurno mogu pomoći.

Sa inflacijom, rastom cijena i bankrotima banaka, mnogi od nas s anksioznošću gledaju u svoje novčanike i pitaju se šta ćemo učiniti kada nas finansijska kriza neizbježno pogodi. Hoćemo li morati iznova graditi svoj penzioni fond ili ćemo se naći u siromaštvu za samo nekoliko mjeseci?

Možda ne postoji nepogrešiv način da se u potpunosti zaštitimo od potencijalne propasti, ali postoje načini da se od nje osiguramo. Jedan od tih načina skriven je u manje poznatom dijelu Američke knjige pravopisa osnivača Sjedinjenih Država, Noe Vebstera (1758–1843). Pod naslovom „Domaća ekonomija ili istorija štedljivog i neštedljivog čovjeka“, Vebster pripovijeda priču o dvojici ljudi – jednom finansijskom stručnjaku i drugom finansijskom neuspjehu.

Njihovi finansijski dobici ili gubici nisu rezultat sreće na berzi ili nekog posebnog genijalnog poteza. Ne, njihova finansijska situacija je više rezultat životnih odluka koje su donosili, iz čega Vebster zaključuje da potraga za materijalnim bogatstvom počinje od karaktera.

1. Ko rano rani, dvije sreće grabi

Jedan od prvih koraka ka bogatstvu zavisi od odnosa prema budilniku, sugeriše Vebster. Štedljiv čovjek (Mr. Thrifty)ustaje s prvim zracima sunca, ranije započinje dan i odmah kreće sa svojim obavezama. Međutim, ovakvo ponašanje moguće je samo zato što ne „gori s obje strane svijeće“ – ide na spavanje u razumno vrijeme.

Neštedljiv čovjek (Mr. Unthrifty), s druge strane, nije ranoranilac. Ustaje kasno, ležerno započinje dan, što kasnije dovodi do velikih problema i stresa. Iako Vebster ne pominje eksplicitno, jasno je da gospodin Neštedljiv živi u stalnoj žurbi, uvijek u zaostatku, što znači da njegov odlazak na spavanje dolazi mnogo kasnije nego što bi trebalo.

2. Lakom čovjek i novac se brzo rastaju

Kada gospodin Neštedljiv konačno ustane, njegova prva obaveza nije posao. Umjesto toga, odlazi u kafanu ili poseže za bocom kod kuće. Umjesto da ga piće pripremi za radne zadatke – kao što se možda nada – Vebster objašnjava da mu ono otupljuje razum i uzrokuje bespotrebno trošenje novca.

Nasuprot njemu, gospodin Štedljiv ne odlazi u kafanu i ne pije svoju zaradu, već novac koristi na pametan način.

Ovo Vebsterovo upozorenje ne odnosi se nužno samo na alkohol. Ključna pouka je da štedljiv čovjek pažljivo upravlja svojim teško zarađenim novcem, osiguravajući da ne troši svoj prihod na stvari koje nemaju dugoročnu vrijednost ili koje umanjuju njegovu sposobnost da bude konkurentan na tržištu rada.

3. Ko ne štedi, ni u šta se ne uzda

Kada pomislimo na rasipništvo, obično pomislimo na bacanje hrane i nepotrebne kupovine. Međutim, prema Vebsteru, najvažniji resurs koji štedljiv čovjek ne rasipa jeste vrijeme.

To je posebno vidljivo u načinu na koji gospodin Štedljiv obavlja svakodnevne zadatke. „Kada radi u polju“, piše Vebster, „on marljivo obavlja posao, ali ne tako naglo da iscrpi tijelo.“ Takođe, ne troši svoje radne sate na bespotrebne razgovore, priče ili tračeve na poslu.

Gospodinu Neštedljivom, međutim, vrijeme stalno izmiče. Uvijek kasni, ali se pretvara da je zauzet dok pokušava sustići zaostatke. „Sada je u velikoj žurbi“, piše Vebster, „užurbano se priprema za posao – a ono što se radi na brzinu, obično se loše uradi – tako da gubi pola dana samo na pripremu.“

Nažalost, on ne gubi samo svoje vrijeme – gubi i vrijeme svih onih koji rade za njega, što na kraju donosi još veće gubitke u poslu.

4. Bez truda nema dobitka

Za gospodina Štedljivog, ključ finansijske stabilnosti leži u dobrom planiranju i upravljanju novcem. On redovno prima račune i odmah ih plaća, izbjegavajući kazne za kašnjenje i dodatne troškove. Zahvaljujući tome, njegov kapital stabilno raste.

On takođe vodi računa o svojoj imovini, provjerava alate, stanje kuće, stoke i poljoprivrednih površina. Ranim održavanjem izbjegava kasniju paniku i gubitke vremena.

Suprotno tome, gospodin Neštedljiv radi sve u posljednjem trenutku i uvijek je u nekoj krizi. Njegov posao stalno zapinje zbog nepredviđenih problema:

„Kada pomisli da je spreman da započne radni dan, shvati da nema potrebne alate, ili su neki od njih neispravni – plužno sječivo mora na popravku kod kovača, polomljeni su zubi na grabuljama, drška motike je slomljena, ili kosa i sjekira nisu naoštrene.“

Konačan ishod

Svi ovi mali postupci s vremenom se gomilaju i gospodin Štedljiv postaje bogat čovjek, vlasnik unosnog imanja sa nekoliko stotina hektara zemlje i stokom koja mu donosi stabilan prihod.

Gospodin Neštedljiv, međutim, doživljava stalne gubitke zbog loših odluka, „provodeći godine u razočaranju, bijedi i siromaštvu.“

Razlika između njih dvojice, piše Vebster, leži u jednostavnoj finansijskoj mudrosti:

„Jedan čovjek troši samo kamatu na svoj novac, dok drugi troši glavni kapital.“

Pitanje je: koji čovjek ste vi?

Moram priznati da, iako bi me mnogi nazvali dobrim upravljačem novcem, u portretima gospodina Štedljivog i gospodina Neštedljivog prečesto prepoznajem sopstveni odraz u ovom drugom.

Zbog toga se pitam: da li bismo, u ovom vremenu moguće ekonomske krize, mogli biti finansijski sigurniji nego što mislimo?

Sve se svodi na karakter – preciznije, na disciplinu – da pristupimo životu u čizmama gospodina Štedljivog.